Dana�nji datum: 12. lipnja 2017.
..................
Bijeljina je grad u sjeveroisto�noj Bosni, smje�ten u �itnici Semberiji,
Iseljavanje i progon hrvatskoga puka naro�ito je bio intenzivan za osmanlijske vladavine (1463.-1878.), a isto se dogodilo i tijekom Prvoga i Drugoga svjetskog rata, te u posljednjem, izme�u 1992. i 1995., tako da je krajem 2001. godine na tom podru�ju �ivio samo 171 Hrvat katolik.
U dijelu naselja zvanom Varo� (Janja), a i u toponimiji, sa�uvana je uspomena na srednjovjekovnu crkvu. Na Crkvi�tu, u selu Obrije�, isto�no od groblja, bila je "mad�arska" crkva. Kada se 1882. godine u Janji gradila pravoslavna crkva, vlasnik zemlji�ta Had�ibeg Hurembegovi� dopustio je da se zidovi spomenute crkve sru�e i kamen uzida u temelje nove pravoslavne crkve. Oni se i danas mogu prepoznati.
Crkva i franjeva�ki samostan u Bijeljini postojali su jo� od davnina. Bartol Pizanski 1389. na drugom mjestu u Ma�vanskoj kustodiji bilje�i: Locum de Bilina. Bijeljina je bila u sastavu Srebreni�ke banovine, a pala je pod Osmanlije 1512. god. i tada je samostan vjerojatno uni�ten.
U nahiji Bijeljini koja je pripadala sand�aku Zvorniku, prema turskom popisu provedenom izme�u 16. i 25. travnja 1533., bila su svega 4 sela (Mirkovac, �ukovi�i, Grm Seli�te i �etvrkovi�te), s 13 muslimanskih ku�a (7 neo�enjenih) i 42 hri��anske ku�e (10 neo�enjenih).
Prema istra�ivanjima nekih povjesni�ara na podru�ju dana�nje �upe Bijeljina u 14. i 15. stolje�u spominje se franjeva�ki samostan Sv. Marije u Polju, a 1623. godine spominje se �upa Balatun.
U izvje��u provincijala fra Marijana Pavlovi�a, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papi�a iz 1623. godine, navodi se da �upa Balatino pripada samostanu Olovo.
U izvje��u iz 1650. godine (o pohodu Bosni izme�u 1645. i 1650. godine) poslanom Svetom zboru za promid�bu vjere u Rim, biskup fra Marijan Maravi� navodi da grad Bijeljina ima 150 turskih ku�a i 3 d�amije.
Prema Imeniku klera i �upa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884., u �upi Br�ki izme�u ostalih spominje se i naselje Bjelina, s 406 katolika.
Dana�nja �upa Bijeljina utemeljena je 1885. godine odvajanjem od �upe Br�ko. Od te godine vode se mati�ne knjige. Zidana crkva obnavljana je vi�e puta. Prvi za�titnik �upe bio je Sv. Stjepan Kralj, a od 8. prosinca 1952. za�titnik je Pre�isto Srce Marijino.
Tijekom rata 1992.-1995. katoli�ku crkvu i �upni stan u Bijeljini ekstremni su Srbi o�tetili i oplja�kali, a Hrvate katolike protjerali. U �upnoj ku�i Srbi su otvorili �kolu pod nazivom "Vuk Karad�i�
�upi Pre�istoga Srca Marijina danas pripadaju sljede�a naselja: Bijeljina, Modran, Sapna i filijalna ispostava Zvornik.
�upa Pre�istoga Srca Marijina
Vojvode Stepe 3
BiH 76300 BIJELJINA
